Esencijalne masne kiseline

-->

Omega-3 čine tri nezasićene masne kiseline. Prva masna kiselina nazvana je alfa linolenska kiselina ili jednostavno linolenska kiselina (en. linolenic acid), a često je zovu i po cijeloj grupi (omega-3). Organizam je ne može sintetizirati i zbog toga je esencijalna masna kiselina koju moramo uzimati prehranom. Druge dvije masne kiseline iz skupine su EPA (eikozapentaenska) i DHA (dokozaheksaenska) kiselina. Tijelo može proizvesti EPA i DHA konverzijom linolenske kiseline. Prehrana bogata ribom, naročito onom hladnih voda, odličan je izvor omega-3 masnih kiselina, a dobar su izvor orasi i alfalfa.
Omega-3 masne kiseline su važne strukturalne komponente staničnih membrana. Služe za regulaciju upalnih procesa, tlak, proizvodnju hormona, a pokazuju aktivnost u funkcioniranju imuno i središnjeg živčanog sustava. Mala djeca (i fetusi u razvitku) trebaju je za pravilan razvoj mozga i mrežnice oka. Kliničkih primjena omega-3 masnih kiselina ima mnogo. Pomažu u sniženju krvnog pritiska, opuštanju krvnih žila i sniženju razine kolesterola. Reduciraju upale koje mogu uzrokovati bolesti krvožilnog sustava. Uzimanje 3-5 grama omega-3 masnih kiselina na dan može reducirati razinu triglicerida do 50%. Jedno od posljednjih istraživanja u Italiji, provedeno na skupini koja je uzimala 850 mg omega-3 dnevno, pokazalo je da skupina ima nižu smrtnost od srčanih tegoba od skupine koja ih nije uzimala. I američka je državna uprava zaključila da uzimanje omega-3 može spasiti živote. Nacional Institute of Health objavio je da "riblje ulje može pomoći u redukciji smrtnih slučajeva uslijed bolesti srca", a FDA da "obećavajuća, ali ne i dovršena istraživanja pokazuju da konzumiranje EPA i DHA omega-3 masnih kiselina mogu smanjiti rizik od koronarnih srčanih oboljenja". Ostala istraživanja sugeriraju da bi i bolest nedostatka pažnje i hiperaktivnosti mogla biti povezana s nedostatkom omega-3. Manjak kiseline pronađen je i u osoba s alergijama, astmom i kožnim bolestima poput ekcema i psorijaze. Istraživači smatraju da bi omega-3 mogle pomoći u prevenciji raka dojke i prostate, dok je kod postoperativnih pacijenata primjećena poboljšana funkcija jetre i gušterače. Posljednja, preliminarna istraživanja uočavaju korist omega-3 kod cistične fibroze i dijebetesa tipa 2.
Koliko omega-3 masne kiseline često nedostaju prehrani, toliko je zasićenost organizma omega-6 masnim kiselinama prevelika. Prema američkim istraživanjima uzimamo ih 30 puta više no omega-3. Sadrže ih mnoga biljna ulja - kukuruzno i suncokretovo, kao i meso, mlijeko i jaja. Znanstvenici vjeruju da mogu poticati upale, osjetljivost na bol i štetiti krvožilnom sustavu. No omega-6 su također esencijalne masne kiseline neophodne organizmu za normalno funkcioniranje - proizvodnju prostaglandina koji kontroliraju upale, diletaciju krvnh žila i reguliraju imuno sustav. Strukturne su komponente staničnih membrana. Problem je u kompleksnosti omega-6, čiju porodicu čine gama linolenska kiselina (GLA), dihomogama linolenska kiselina (DGLA) i arahidonska kiselina (AA), te činjenici da organizam ne uspjeva konvertirati dovoljne količine GLA i DGLA iz omega-6, vjerojatno stoga što su konzumna ulja hidrogenizirana, te je nedostatak GLA relativno česta pojava. Znanstvenici vjeruju da alkohol također onemogućava pretvorbu omega-6 u GLA. Isto se vjeruje za dijabetes. Dodatna suplementacija može reducirati simptome i smanjiti rizik od poremećaja živčanog sustava kod dijabetičara. Utvrđeno je da je GLA 170 puta efikasnija u snižavanju razine kolesterola od njenog prekursora, omega-6 kiseline. Dodatno, studije sugeriraju da pomaže zdravlju zglobova te se koristi se u tretmanu nekih simptoma reumatoidnog artritisa. Konačno, uzimanje dodatnih količina GLA može pomoći u tretmanu depresije, upala, perutanja, iritirane i suhe kože, te nekih predmenstrualnih sindroma. Dobar izvor GLA je borago ulje. Na