Jedan od istaknutijih disbalansa današnjice tiče se omega masnih kiselina koje su za ljudski organizam esencijalne. Njihov preporučeni dnevni unos iznosi: za omega-3 m.k. 0.6 – 1.2%, a za omega-6 m.k. 5-10% od ukupnog kalorijskog unosa. Znatno je smanjen unos omega-3 masnih kiselina i to prvenstveno zahvaljujući njihovim ograničenim prirodnim izvorima. Njihov je, naime, glavni i najvažniji izvor riba sjevernih (hladnih) mora, a da bismo organizmu osigurali njihov dostatan unos, trebali bismo je na jelovniku imati nekoliko puta tjedno. Taj scenarij je gotovo nemoguć, a pogotovo kod male djece, kojoj je njihov unos posebice neophodan zbog kognitivnog razvoja i razvoja cjelokupnog živčanog sustava. A s obzirom da je prekomjerna konzumacija te ribe potencijalno štetna zbog mogućeg unosa većih količina žive, preporuča se drugi oblik suplementacije omega-3 masnim kiselinama, naročito dokozaheksaenskom (DHA).
U jednom američkom istraživanju kao izvor omega-3 upotrijebljene su alge iz roda Schizochytrium, dodane u narančin sok u dozi od 50 – 100 mg na 180 mL soka. Ispitanici, a naročito djeca, taj su pripravak okarakterizirali ukusnim ili vrlo ukusnim, a nakon 6-tjedne svakodnevne konzumacije razine DHA u krvi bile su znatno veće nego prije početka ispitivanja. S obzirom da DHA ima važnu ulogu u održanju funkcije središnjeg živčanog sustava (npr. u prevenciji nastanka Alzheimerove bolesti, ublažavanju sindroma hiperaktivnosti / nedostatka pažnje i dr.) te u nizu drugih funkcija organizma, njihova suplementacija već od najranije životne dobi od velike je važnosti.
Danas se na tržištu probijaju razni proizvodi obogaćeni s omega-3: jaja, margarin, tjestenina, žitarice, sokovi, mliječni proizvodi pa čak i čokolada.
Izvor: Journal of The American Dietetic Association
Нема коментара:
Постави коментар